Autizam

Autizam je biološki poremećaj mozga koji oštećuje komunikaciju i društvene vještine. Javlja se u ranom djetinjstvu, ugrožava normalan razvoj djeteta i njegovo kasnije osposobljavanje za samostalan život. Autizam obuhvaća širok spektar poremećaja, od blagih do veoma teških. Ne postoji primjer dvije autistične osobe s potpuno jednakim simptomima bolesti. Zajednička obilježja, međutim, postoje i navedena su u nastavku.

1. Smanjene komunikacijske sposobnosti

   • 

   Doslovno razmišljanje

   – autistične osobe često ne mogu, ili imaju velikih poteškoća, u razumijevanju stvari poput ironije, sarkazma ili metafora. Izraz „Umro je od smijeha“ protumačiti će doslovno, kao da je osoba doista umrla.
   • 

   Niska sposobnost neverbalne komunikacije

   – autistične osobe imaju velikih poteškoća u prepoznavanju tuđih osjećaja, facijalnih ekspresija ili govora tijela.
   • 

   Niska sposobnost socijalne interakcije

   – autistične osobe često karakterizira strah od socijalne interakcije te osjećaju da društvo na njih vrši pritisak zahtijevajući komunikaciju. Strah je ponekad toliko jak da ih paralelizira i čini druženje s drugim osobama gotovo nemogućim.
   • 

   Izbjegavanje kontakta očima

   – ovaj se poremećaj ne javlja uvijek, no dovoljno često da bi se pripisivao autističnim osobama. One često izbjegavaju direktan kontakt očima te će, suočeni s osobom koja gleda u njih, zauzvrat gledati u bilo kojem suprotnom pravcu. Autisti koji imaju visoku sposobnost funkcioniranja opisali su ovaj proces kao „uzimanje tisuće slika lica osobe svaki put kad bi pogledali u nju“, što je vrlo neugodno iskustvo koje može preplaviti osjetila te uzrokovati napad panike.

2. Osjetilni poremećaji

   • 

   Hipersenzitivnost

   – autistične osobe često imaju averziju od glasnih zvukova, jakih ili treperavih svjetala, grubih materijala odjeće, začinjene hrane i sl., odnosno svega što im može preopteretiti osjetila.
   • 

   Nesposobnost filtracije

   – mozak autističnih osoba često nema sposobnost filtracije pozadinskih, zvukova, prizora, mirisa i sl. Primjerice, pri izlasku u restoran, osoba je istovremeno suočena s mnogim zvučnim podražajima: muzika, buka u kuhinji, glasovi drugih ljudi. Te podražaje može ignorirati kako bi čula što joj osoba za njezinim stolom govori. Autistima je, međutim, takvo što nemoguće – oni čuju sve zvukove odjednom, i to na istoj razini glasnoće.

3. Rutina, obrasci

   • 

   Rutina:

   svoj je djeci potrebna rutina, no djeci s autizmom posebno. Promjena rutine može uzrokovati osjećaj potpune izgubljenosti, gubitka kontrole i preplavljujuće tjeskobe. Autistične osobe (odrasle ili djeca) stoga se opiru bilo kakvim većim i većini manjih promjena u dnevnim aktivnostima.
   • 

   Obrasci:

   djeca s autizmom često slažu objekte u određeni obrazac: autiće u ravnu liniju, lego kockice jednu na drugu u visinu, izdvajaju jednu vrste elemenata iz kompleksnog uzorka i sl. Umjesto igre s objektima, pronalaze veću zanimljivost u tome da ih poredaju na određen način.

4. Strah

   Autistično dijete više nego zdravo, osjeća strah koji dolazi iznutra i izvana te prijeti njegovom integritetu. Često je preosjetljivo ili preslabo osjetljivo na podražaje, što stvara neuravnoteženost u svakodnevnom funkcioniranju – npr. boji se slabih zvukova, a na jake zvukove ne reagira. Ne osjeća ugodno u društvu drugih ljudi, što je danas neizbježno – zbog toga je autistično dijete pod stalnim pritiskom. Iako se boji komunikacije, zbog svoje niske sposobnosti komuniciranja osjeća se izolirano, usamljeno, ponekad i napušteno. S druge strane, prevelika doza interakcije s ljudima u njemu može izazvati napad panike, nervoze pa čak i potpuni slom. Svijet je razdvojen na dvije polovice: njegov svijet i svijet svih drugih ljudi; ono ne razumije svijet drugih ljudi, a drugi ljudi ne razumiju njegov svijet. Strah je stoga stalni pratilac autističnog djeteta.

5. Dodatne, zanimljive činjenice o autizmu

   ♦  1 od 88 osoba boluje od autizma, od čega 1 od 56 dječaka
   ♦  Autistični poremećaj danas ima otprilike 67 milijuna ljudi
   ♦  Troškovi autizma kroz životni vijek iznose oko 3.2 milijuna dolara po osobi
   
   Uzrok autizmu zasad je nepoznat, a vjeruje se da je rezultat čitavog niza čimbenika, psiholoških, bioloških ili genetskih. Kao mogući uzroci spominju se teškoće u trudnoći ili prilikom rađanja kao i određene vrste cjepiva ili razne infekcije. Niti za jedno od ovih čimbenika ne može se sa sigurnošću tvrditi da uzrokuju autizam, iako većina stručnjaka koji se bave ovim problemom navodi da se radi o više kombiniranih uzročnika. Ono što se zna, međutim, jest da je iznimno važno detektirati ovaj poremećaj u što ranijoj životnoj dobi, jer to može uvelike utjecati na budući razvoj osobe.